Dok Evropska unija daje prioritet razvoju pčelarstva i ima tzv. Nacionalni pčelarski program, kod nas u praksi, čini se, ne vladaju pravila o poštovanju reda „kao u košnici”. Predsjednik pčelarske organizacije Donja Zeta
Božidar Šišević podsjeća na, kako kaže, nezabilježen primjer da jedan savez, jednoj trećini svojih članica, uskrati pravo da biraju i budu birani, kao što je to urađeno predlogom statuta Savez pčelarskih organizacija Crne Gore, još prije dvije godine. Kako do dogovora o izmjenama spornih odredbi nije došlo, Šišević je presavio tabak i potražio arbitražu. Ovih dana očekuje razrešenje „Gordijevog čvora” kako bi konačno svima postalo jasno da se Statutom Saveza pčelarskih organizacija trećini članica uskraćuje pravo koje im garantuju Ustav i drugi zakoni. Od 2018. godine brojna udruženja nemaju 40 članova, što znači da sada skoro polovina članica nema svog delegata u Skupštini i Upravnom odboru – kaže Šišević.
â– U novom Statu postoji odredba koja diskriminiše brojne pčelare, članove različitih udruženja, a koji plaćaju članarinu Savezu, ali nemaju pravo da budu birani i da biraju. Zapravo, sporna odredba tog novog Statuta kaže da Skupštinu čine delegirani predstavnici pčelarskih organizacija, da delegate pčelarskih organizacija biraju nadležni organi pčelarske organizacije, a da se broj delegata pčelarske organizacije utvrđuje srazmjerno broju članova pčelarske organizacije tako što pčelarske organizacije koje imaju 40 članova imaju pravo na jednog delegata, a na svakih narednih 40 članova udruženja imaju pravo na još jednog delegata. Ista odredba važi i za izbor članova upravnog odbora, što znači da se u upravni odbor ne biraju članovi po kriterijumima obrazovanja, znanja i sposobnostima, kako stoji u statutima drugih saveza u regionu, već po brojnosti društava – pojasnio je Šišević.
On smatra da je na ovaj način izvršena „neviđena diskriminacija koja nije zabilježena u regionu i šire”, a u Nacrtu jasno stoji da svako udruženje treba da ima delegata.
– Iz procesa odlučivanja isključeno je više od jedne trećine članica koje Savezu plaćaju članarinu. Ovim odredbama uskraćeno im je osnovno ljudsko pravo da biraju i da budu birani – kaže Šišević.
On podsjeća da su na sjednici Udruženja Donja Zeta razmotrili nacrt Statuta sa namjerom da radnoj grupi dostave primjedbe i sugestije.
– Ocijenili smo najprije da radna grupa ne ispunjava formalne i stručne kriterijume za izradu ovako važnog dokumenta kao što je Statut - pčelarski Ustav. U komisiji nije bilo pravnika, a izostanak struke bio je vidljiv po svim elementima i preporučeno je da se moraju angažovati pravni stručnjaci – poručuje Šišević. On navodi da druga suštinska primjedba odnosila se na to da nijesu ispoštovani principi i prioriteti EU.
– Ustvari urađeno je sasvim suprotno. Umjesto malih i srednjih gazdinstava, apsolutni prioritet su dobili velepčelari. Takođe, umjesto da se bavi unapređenjem rada udruženja tj. konkratnim problemima pčelara na terenu, Savez se orijentisao na razvoj biznisa. Pored ovih opštih primjedbi ponudili smo i konkretna rješenja. Kao što nalaže procedura javne rasprave, očekivali smo povratne informacije o našim i primjedbama drugih udruženja i obrazloženje radne grupe za prihvatanje ili odbijanje pojedinih primjedbi i sugestija. Alternativno, očekivali smo da se organizuje okrugli sto i u direktnoj komunikaciji sa pčelarima razjasne sporna pitanja i dođe do prihvatljivih rješenja. Ova obaveza je utoliko veća ukoliko se u javnoj raspravi pojave predlozi koji su nepovoljniji od ponuđenih u nacrtu. Ništa od ovog nije ispoštovano, što znači da javna rasprava nije dovedena do kraja – ispričao je Šišević.
Šišević ističe da su čekali odgovor, ili bilo kakvu komunikaciju, ali toga nije bilo.
Ovaj zaljubljenik u pčele i pčelarstvo i najobrazovaniji u Savezu i kao neko ko je radni vijek proveo u nauci, usavršavao se u Velikoj Britaniji i SAD, vodio je projekte EU, nije mogao da „proguta” ovoliki stepen diskriminacije i nepravde
– Zato sam presavio tabak i pravdu zatražio na sudu. Kristalno je jasno da je u ovom slučaju prekršen Statut, zakon, da su jednoj trećini članica uskraćena osnovna ljudska prava, koja garantuje Ustav i drugi zakoni, da nijesu ispoštovani principi i pravila EU, i još mnogo toga. Očekujem da će sud presuditi u korist mog i još oko 20 udružnja kojima se uskraćuju prava – zaključio je Šišević, uz podsjećanje da je osnovni cilj Nacionalnog pčelarskog programa EU povećanje broja pčelinjih društava, povećanje broja pčelara i što ravnomjerniji razmještaj pčelinjih društava. U tom cilju, EU je razvoj malih i srednjih gazdinstava pčelara zacrtala kao prioritet. R.K.–M.D.S.